Otvaranje obrta

Prednosti otvaranja obrta

Otvaranjem obrta postajete član jedinstvenog sustava Hrvatske obrtničke komore, Obrtničke komore Zadarske županije i udruženja obrtnika, te možete koristiti savjete stručnih službi i raditi u cehovima u cilju razvoja i zaštite struke.
Od 1. rujna 2021. godine, trošak registriranja obrta iznosi 0,00 eura, s obzirom na to da je ukinuta upravna pristojba koja se do tada naplaćivala.

  • Otvoriti i zatvoriti obrt možete sami, bez plaćanja odvjetnika.

  • Vrijeme registracije obrta je svega nekoliko dana.

  • Dopušteno je obavljanje svake gospodarske djelatnosti koja nije zakonom zabranjena.

  • Nije potreban temeljni kapital.

  • Jednostavno knjigovodstvo.

  • Obrtnik može koristiti sustav paušalnog oporezivanja poreza na dohodak (ukupan godišnji promet manji od 40.000,00 eura).

  • Obrtniku mogu u obavljanju obrta pomagati članovi obiteljskog kućanstva bez obveze zasnivanja radnog odnosa.

  • Do 40.000,00 eura godišnje zarade, obrtnik može poslovati izvan sustava PDV-a.

  • PDV se plaća po načelu blagajne, tek nakon naplate potraživanja.

  • Za usluge jedinstvenog sustava Hrvatske obrtničke komore, područne komore i Udruženja obrtnika plaća se komorski doprinos (cca 10,09 eura mjesečno).

Otvaranje obrta temelji se na Zakonu o obrtu – HOK redakcijski pročišćeni tekst.

Kako bismo taj izbor pojednostavili svima onima koji razmišljaju o započinjanju poslovanja u obrtu i olakšali put prema registraciji vlastitog obrta, u ovom ažuriranom Vodiču za 2026. godinu prikupili smo na jednom mjestu osnovne informacije, objašnjene na jednostavan način.
Ova verzija Vodiča namijenjena je obrtnicima i budućim obrtnicima te se nadamo da će im pomoći u registraciji i poslovanju obrta. Savjetodavna služba Hrvatske obrtničke komore stoji na raspolaganju svima koji imaju pitanja i trebaju stručne savjete.

 

“VODIČ ZA POSLOVANJE U OBRTU”

Što je obrt?

Obrt je pravni oblik samostalnog i trajnog obavljanja dopuštenih gospodarskih djelatnosti; proizvodnje, prometa i pružanja usluga u cilju postizanja dohotka ili dobiti.

Obrt može otvoriti jedna ili više osoba zajedno. Strani državljanin također može registrirati obrt.

Obrt se može obavljati i sezonski, najdulje 6 mjeseci u jednoj kalendarskoj godini. Rok za podnošenje prijave početka rada je godina dana od dana izdavanja obrtnice. Obrtnik može privremeno obustaviti obavljanje obrta u trajanju do jedne godine o čemu pisano izvješćuje nadležni upravni odjel u županiji, u roku od 30 dana od dana obustave.

Obrtnik, fizička osoba, može obavljati jednu ili više djelatnosti za svoj račun, a pritom se može koristiti pomaganjem članova obiteljskog domaćinstva bez obveze zasnivanja radnog odnosa ili zapošljavati druge osobe. Kod zapošljavanja u obrtu nema ograničenja broja zaposlenih. Plaća radnika je trošak poslovanja.

Zapošljavanjem radnika putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje obrtnik može koristiti mjere sufinanciranja radnika.

Obiteljsko kućanstvo čine bračni drugovi, djeca i drugi srodnici koji zajedno žive, privređuju, odnosno ostvaruju prihode na drugi način i troše ih zajedno.

 

Tko može biti obrtnik?

Obrtnik može biti osoba koja:

  • ima najmanje 18 godina,

  • za slobodne i vezane obrte uz stručno obrazovanje ima uvjet stručne osposobljenosti, odgovarajućeg srednjeg strukovnog obrazovanja ili položenoga majstorskog ispita. Vođenje slobodnog ili vezanog obrta putem poslovođe, odnosno stručnog poslovođe, obrtnik prijavljuje mjesno nadležnom upravnom odjelu u županiji, na čijem se području nalazi sjedište obrta,

  • ima pravo korištenja prostora ako je to potrebno za obavljanje obrta (dokaz o pravu korištenja prostora). Prostor, oprema i sredstva potrebna za obavljanje obrta moraju zadovoljiti minimalne tehničke i ostale uvjete određene posebnim propisima koji se odnose na obavljanje određenih gospodarskih djelatnosti. Obrt se može obavljati u stambenim prostorijama pod uvjetima i za djelatnosti koje pravilnikom propisuje ministar nadležan za obrt,

  • ostvaruje prava i obveze iz radnog odnosa, ako se ta prava ne ostvaruju po drugoj osnovi,

  • nema izrečenu sigurnosnu mjeru ili zaštitnu mjeru zabrane obavljanja djelatnosti dok ta mjera traje (sudska presuda, rješenje o prekršaju ili odluka Suda časti).

ZAJEDNIČKO OBAVLJANJE VEZANIH OBRTA moguće je ako barem jedna od osoba ispunjava uvjete stručne osposobljenosti, odgovarajućeg srednjeg strukovnog obrazovanja ili položenog majstorskog ispita, što se uređuje pisanim ugovorom. Jedna fizička osoba može obavljati više zajedničkih obrta. Ako fizička osoba pristupi obrtu ili istupi iz zajedničkog obrta, obavljanje obrta se nastavlja.

 

Mogu li umirovljenici obavljati obrt?

Prema važećem Zakonu o mirovinskom osiguranju i njegovim izmjenama do 2026. godine, kada umirovljenik obavlja djelatnost za koju je propisano obvezno osiguranje, obvezan se ponovno prijaviti u obvezno osiguranje i plaćati doprinose. U tom slučaju se isplata mirovine obustavlja za vrijeme obavljanja djelatnosti i ponovno se uspostavlja nakon prestanka osiguranja. To znači da umirovljenici mogu obavljati obrt, no u slučaju aktivnog vođenja punog obrta, mirovina će biti stavljena u mirovanje.

Iznimka je da se umirovljeniku koji je u starosnoj mirovini neće obustaviti isplata mirovine ako se zaposli najviše do polovice radnog vremena (ali to se primjenjuje na radni odnos, ne i na samostalno obavljanje redovnog obrta).

Mirovina se ne obustavlja umirovljeniku koji počinje obavljati djelatnosti od kojih se mogu ostvarivati primitci i to:

  • djelatnosti od kojih se ostvaruje drugi dohodak, odnosno obavlja drugu djelatnost (npr. naknade prema ugovoru o djelu, autorski honorari i slično),

  • djelatnost domaće radinosti,

  • djelatnosti poljoprivrede i šumarstva,

  • iznajmljivanje nekretnina i pokretnina.

 

OTVARANJE OBRTA STRANIH OSOBA

Strani državljani mogu u Republici Hrvatskoj obavljati obrt pod istim uvjetima kao i državljani Republike Hrvatske i pritom moraju ispunjavati iste uvjete za otvaranje obrta – kako općenite, tako i posebne, za obavljanje vezanih obrta.
Dodatni uvjeti propisani su važećim Zakonom o strancima, prema kojem strani državljani (osobe izvan EU/EGP-a) moraju regulirati svoj status te ishoditi dozvolu za boravak i rad koju izdaje Ministarstvo unutarnjih poslova.

Postupak registracije obrta od strane stranca u pravilu se odvija na sljedeći način:

  1. Registracija obrta bez datuma početka obavljanja djelatnosti.

  2. Pribavljanje dozvole za boravak i rad (putem MUP-a).

  3. Prijava datuma početka obavljanja djelatnosti u obrtu (nakon ishođenja dozvola).